naslovnica

Glazbeni programi

Upoznajmo violončelo u priči o Crvenkapici

crvenkapica

Crvenkapica, priča braće Grimm koja je postala dijelom svačijeg djetinjstva, u ovom programu poslužit će u predstavljanju neizostavnog orkestralnog gudačkog instrumenta – violončela.

Kako Crvenkapica šeće kroz šumu? Šulja li se ono vuk iza grmlja? Gdje je baka? Što li se to čuje iz „njenog“ trbuha? Evo, dolazi lovac Luka i spašava baku! Svi su sretni i veseli.

Sve se to može ispričati violončelom! Violončelist Mihovil Karuza naći će se u ulozi pripovjedača, glazbenika i pedagoga te predstavit najmlađima, na njima blizak i zanimljiv način, svoj instrument. Na samom kraju slijedi posebna poslastica! Naša će se razigrana skupina pretvoriti u ponosnu koncertnu publiku. Uz upute koje će, sigurni smo, s radošću prihvatiti, odslušat će svoj mali koncert ozbiljne glazbe i zaslužiti duboki naklon maestra.

_6301810Violončelist MIHOVIL KARUZA (1975.) niže i srednje glazbeno obrazovanje stekao je u rodnom Splitu, na glazbenoj školi Josipa Hatzea, u klasi prof. Vladimira Lukasa. Nakon završene srednje škole, 1992. godine upisuje Muzičku akademiju u Zagrebu, u klasi prof. Valtera Dešpalja, gdje s odličnim uspjehom diplomira 1996. godine. Magistrirao je 2004. na Pennsylvania State University, u klasi prof. Kim Cook, gdje je djelovao i kao asistent. Usavršavao se kod svjetski poznatih glazbenika i pedagoga (A. Parisot, S. Sondeckiene, M. Hayashi, L. Claret, M. Steinkühler, K. Botvay, Y. Gutman, T. Schneider). Tijekom školovanja dobio je brojne nagrade i priznanja. Od 1997. do 2000. godine djelovao je kao stalni član orkestra Zagrebačke filharmonije, od 2000. do 2002. kao solo-violončelist orkestra HNK u Splitu, prvi violončelist Splitskog komornog orkestra i član Splitskog klavirskog trija, a od 2002. kao solo-violončelist Altoona Symphony Orchestra i Pennsylvania Centre Orchestra. Po povratku u Hrvatsku 2004. godine, nastavlja djelovati kao solo-violončelist orkestra HNK u Splitu, prvi violončelist Zadarskog komornog orkestra te kao član-osnivač Splitskog gudačkog kvarteta. Od 2011. godine stalno nastupa sa ansamblom Zagrebačkih solista.

Kao solist nastupa uz Hrvatski komorni orkestar, Zadarski komorni orkestar, Komorni orkestar HNK Split, Splitski komorni orkestar, Penn State Chamber Orchestra, Simfonijski orkestar HNK Split, Simfonijski puhački orkestar HV-a, Altoona Symphony Orchestra i Penn State Philharmonic Orchestra (uz dirigente P. Dešpalja, G. Edelsteina, T. Ninića, D. Sremeca, B. Šipuša, M. Tarbuka, S. Zaninovicha…). Održava recitale u Hrvatskoj (Splitsko ljeto, Osorske glazbene večeri, Histria festival, Hvarske ljetne priredbe, KDVL…) i inozemstvu (Slovenija, Italija, Austrija, Francuska, SAD). Snimao je za HRT i RTV Slovenije, a izdao je i nosač zvuka.

Od 2006. godine stalno je zaposlen na Umjetničkoj akademiji u Splitu, gdje u zvanju docenta predaje violončelo. Njegovi učenici i studenti dobitnici su brojnih nagrada na državnim i međunarodnim natjecanjima. Održava majstorske tečajeve u Hrvatskoj i inozemstvu, a stalni je član i ocjenjivačkih sudova na državnim, regionalnim i županijskim natjecanjima mladih glazbenika Hrvatske.

Zvuci iz davnina – Hrvatska tradicijska glazbala

dinosaurStrastveni kolekcionar hrvatskih tradicijskih glazbala, vrsni animator i pravi glazbeni čudotvorac, Oliver Rogošić, ispunit će nakratko vaš vrtić slikama i zvucima iz davnina te mistikom starih vremena koja nezasluženo tonu u zaborav. Pomoću priča iz bajki nastojat će što zanimljivije predstaviti instrumente te ih, kao nešto svoje i nadasve lijepo, sačuvati za budućnost.

OLIVER ROGOŠIĆ (Split, 1967.) prve žičane instrumente svira već u osnovnoj školi. Od 1988. neprestano svira u orkestrima Kulturno-umjetničkih društava Brodosplit, mandolinskom orkestru Jedinstvo, 7 Kaštela, Ante Zaninović te Pleter. S KUD-om Jedinstvo osvaja 3. nagradu na Svjetskom folklornom festivalu u Dijonu (Francuska). Član je narodnog orkestra Udruge Makedonaca – Makedonija, te povremeno surađuje i s orkestrima drugih udruga (Salon, Filip Dević, Split, Branimir 888, Jadro i dr.). Surađuje i nastupa s brojnim klapama (Cambi, Jedinstvo, Lura, Kamen, i dr.). S mandolinskim kvartetom klape Cambi snima njihov prvi CD Lipa slika te se 2002. predstavlja na svjetskom EBU International Folk festivalu u Hamburgu. Surađuje s world-music bandom Tamboo i glazbenim sastavom Suveniri s kojim snima i CD Tradicionalni plesovi Dalmacije. Educira se na seminarima i školama folklora, a povremeno i sam održava edukacije na temu hrvatskih tradicijskih glazbala (Vojvodina, 2007.). Jedini je član Hrvatskog gajdaškog zbora porijeklom iz južne Hrvatske. Okušao se i u dramskoj umjetnosti svirajući tradicijska glazbala u predstavi Alkestida održanom u splitskom HNK tijekom Splitskog ljeta 2004. godine. Svira četrdesetak različitih glazbenih instrumenata.

Priča o jednoj balerini

balerinaOvaj program obuhvaća odlomke klasičnog baleta, ali i neke elemente suvremenog plesa. Kroz Priču o jednoj balerini Branka Ćića Trumbić, vrhunska balerina koja je svoje baletne korake i scensko iskustvo stjecala s najvećom splitskom, ali i svjetskom balerinom, Anom Roje, na zanimljiv i kreativni način odgovorit će vam na mnoga pitanja:

Što je to balet? Tko sve može biti baletni plesač ili plesačica? Je li balet samo za djevojčice?

Što sve mora znati baletni plesač? Je li teško stajati na prstima i izvoditi kristalno čiste pokrete klasičnog baleta?

 

 

cicaBRANKA ĆIĆA TRUMBIĆ (Split) je baletni pedagog i asistentica koreografa Luciana Perića. Prve baletne korake započela je u dječjem kazalištu Titovi mornari (sadašnje Gradsko kazalište mladih Split) kod Mile Katić i Lene Atamanske. Daljnje baletno obrazovanje nastavlja kod Franke Hatze, kojoj duguje i svoj pedagoški rad. Od 1986. godine angažirana je kao solista-epizodista baleta HNK Split. Tijekom svoje baletne karijere radila je i kao pedagog baletnog studija HNK Split te plesni asistent Ane Roje. Sada je pedagog, asistentica i baletna korepetitorica koreografa Plesnog teatra Glazbene mladeži Split.

Do, re, mi, muzicirajmo svi!

Glazba ima važnu ulogu u životu svakog čovjeka, jer razvija kreativnost, motoriku, intelekt i emocije.

Kroz ovaj program djeca će uz pjesmu i igru naučiti neke osnovne glazbene termine kao što su: notno crtovlje, dinamika i tempo te uz aktivno sudjelovanje određenog broja djece imat će priliku i upoznati nekolicinu udaraljki na kojima ćemo zajedno pokušati i zasvirati.

Putujmo zajedno po svijetu sa raznim instrumentima. Naučimo kako se zovu, izgledaju i čemu služe tradicionalni instrumenti iz Španjolske, Afrike, Japana, Brazila.

Zasvirajmo zajedno glazbu svijeta!

lanaLANA MARASOVIĆ je rođena 1990. u Splitu. 2004. završava osnovnu glazbenu školu. Poslije upisuje srednju Glazbenu školu “Josip Hatze” u Splitu. Diplomirala je na Odjelu glazbene teorije na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. Svira klavir a svoje iskustvo stječe vodeći dječji zbor i zbor mladih te hospitirajući u Glazbenom vrtiću.

Djeluje u “Glazbenoj mladeži Split” tijekom cijelog studiranja kroz razne projekte: Cro patia, Igre mladih,Glazbene radionice, itd. Najmlađi je član upravnog odbora Glazbene mladeži te je prošlogodišnji član žirija međunarodnog projekta “Imagine festival”.

Vesela truba

Program se sastoji od četiri povezane cjelina u kojima interaktivno upoznajemo djecu s glazbom i glazbenim instrumentima. Najviše koristi trubu, ali i druge puhačke instrumente kao što su blok flauta, kazu i usna harmonika.

Prva cjelina: upoznavanje glazbenog instrumenta – trube
Kroz zagonetno i polagano otvaranje kovčega s trubom djecu se pita o čemu se radi. Slijedi razgovor s djecom što bi to moglo biti. Zatim slijedi kratka priča o trubi kroz povijest (faraoni, arane, vjenčanja, anđeli…) i demonstracija od kojih dijelova se sastoji. Voditelj programa objašnjava djeci kako se proizvodi ton i svira dvije teme različitog karaktera, laganijeg i energičnijeg tempa (crtani film ili dječja pjesmica). Potom zvukom trube imitira različite životinje (slon, komarac, lav…), a djeca aktivno sudjeluju pogađajući o kojim se životinjama radi.

Druga cjelina: Bremenski svirači
Nakon upoznavanja s trubom, kroz priču Bremenski svirači svaku od životinja predstavljam s različitim instrumentom i lajtmotivom (magarac-kazu, mačka-blok flauta, pas-usna harmonika, pijetao-truba). Djecu se potiče na povezivanje određenih likova s melodijom lajtmotiva. Na taj način kroz interakciju govora i glazbe djeca razumijevaju samu priču.

Treća cjelina: Improvizacija
Ideja ove cjeline je kreativnost i sloboda izražavanja kroz glazbu. Pljeskajući dlanovima djeci se zadaje jednostavni ritmički patern koji djeca zatim ponavljaju, a za to vrijeme voditelj svirajući trubu  improvizira kroz nekoliko glazbenih žanrova: klasika, jazz, poznatije dječje pjesme…

Četvrta cjelina: Glazbena olimpijada
Djeca se prema svojoj želji prijavljuju na glazbenu olimpijadu gdje imaju mogućnost proizvesti ton na trubi. Djeci koja to žele na jednostavan i njima prilagođen način objašnjava se kako se drži instrument i proizvodi ton. Sva djeca kao nagradu za aktivno sudjelovanje na kraju olimpijade dobivaju diplome sa veselim trubama i notama.

IVO JERKUNICA, prof. je rođen 1975. u Splitu. Nakon završene Srednje glazbene škole Josipa Hatzea u Splitu upisuje se na Glazbeni konzervatorij Antonio Buzzola u Italiji gdje je i diplomirao 2001. Paralelno s tim diplomirao je i na Ekonomskom fakultetu u Splitu, a 2012 završava Program dopunskog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Splitu.

Radi kao profesor trube u Osnovnoj glazbenoj školi Vela Luka, Glazbenoj školi Josipa Hatzea (voditelj dislociranog odjela i učitelj trube u matičnoj školi na Visu) te u Osnovnoj glazbenoj školi u Blatu na Korčuli. Autor je vlastitih skladbi, izvođač na albumima hrvatskih pop i jazz izvođača i autora, osnivač i voditelj skupine Dilatum jazz projekt, sudionik različitih festivala, koncerata i događanja.

Zloćun Pločun

Priče o djevojčicama i oblaku

Marina Čapalija u ovom programu nastalom na temelju knjige za djecu Zloćun Pločun – priče o djevojčicama i oblaku gradi priče oko nekoliko motiva: ljubavi i odrastanja u okruženju topline, oblacima i njihovim kućama koje plove na dalekim, nedohvatljivim nebeskim otocima, čuđenju i znatiželjnom gledanju na svijet koji izranja pred očima glavnih junakinja, djevojčica Domine Mine i Marijete Male Tratinčice.  Ovo je topla i zabavna priča koja kroz upotrebu riječi, glasova i njihovih zvukova ima i edukativan karakter jer pored same priče koja je vrhunski ispričana, djeci pruža spoznaju o bogatstvu hrvatskog jezika i izražajnim mogućnostima kojima se autorica vješto koristi.

MARINA ČAPALIJA rođena je 1965. na Velom Drveniku. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zadru. Živi i radi u Splitu. Objavila je devet zbirki čakavske poezije Škoj o’ driva (1995.), Paver sriće (1996.), Umorena moren (1999.), Lemozina srca (2000.), Prtin pute i gren (2003.), Jazikun tic (2006.), Drivo brez škoja (2009.), Sve ča je san (2011.), Ispotiha (2013.), knjigu za djecu Zloćun Pločun-priče o djevojčicama i oblaku (2011.) i kratki roman (S)ričući (2014.). U prosincu 2015. objavljena je pjesnikinjina monografija Valjat će mi hodit. Kao autorica zastupljena je u brojnim antologijama Čakavsko pjesništvo XX. stoljeća, Mali izbir trogirskog pjesništva, Hrvatsko pjesničko biserje i časopisima Hrvatsko slovo, Vijenac, Zadarska smotra, Književna Rijeka i dr.. Članica je Društva hrvatskih književnika.

carobnjak

Kazališni programi

PIPI DUGA ČARAPA

PIPI DUGA ČARAPA

Kazalište Merlin

Redatelj: Ana Merlin i Ivan Horvat

Glazba: Harold Arlen

Tekst pjesama: E.V. Harburg

Glume: Ana Merlin, Nikolina Ljuboja, Ivan Horvat, Ivan Bošnjak, Gordana Šimić

 

Lik Pipi Duge Čarape je svima jako dobro poznat i čudnovato je prepoznat i kod djece i kod odraslih. To je interaktivna predstava kazališta Merlin u kojoj je Pipi Duga Čarapa bliska današnjem vremenu i današnjim generacijama. Pipilota našeg kazališta je vedra, snažna, suosjećajna, snalažljiva, iskrena i ponekad tužna desetogodišnja djevojčica, znanstvenica koja živeći svoj život bez roditelja gradi svoj laboratorij i eksperimentira onako kako i mi u svom duhu svakodnevno eksperimentiramo. Ono što je njoj i svima koji žive na zemlji vrlo važno su prijateljstva pa susreće zanimljivu djecu iz „kvarta“, i družeći se s njima otkriva svoju pravu prirodu, svoje želje, nade, ono u što vjeruje.

Dobrodošli svi koji žele upoznati ili obnoviti prijateljstvo s Pipilotom.

GRGA ČVARAK

GRGA ČVARAK

Scena Gorica

Redatelj: Ivana Čoh Šverko
Dramatizacija: Ivana Čoh Šverko
Scenografkinje: Marta Crnobrnja
Kostimografkinja: Iva Šimunović
Oblikovateljica svjetla: Damir Sirotić
Fotografija: Željko Ljubek
Glume: Ana Vilenica, Mateo Videk, Tomislav Krstanović

Nova dječja predstava Scene „Gorica“ premijerno je izvedena u svibnju 2016. u Velikoj Gorici.

Grga Čvarak temeljno je djelo hrvatske dječje poezije, pa tako i nezaobilazan lektirni naslov. Od njegovog nastanka 1967. godine do danas, svojim humorom ne prestaje uveseljavati djecu i odrasle. Tko ne zna za Grgu Čvarka, koji svojom ambivalentnošću pokazuje sve odlike pravoga živog djeteta?

Upravo je u toj ambivalentnosti dobrote i nestašluka najveća Grgina zanimljivost. U ovoj predstavi baviti ćemo se upravo time, pokušavajući dati svoj odgovor na desetljetnu zagonetku – zašto je Grga tako podvojen. A odgovor zapravo čuči u svima nama, nitko od nas nije crn ili bijel, samo što je kod našega Grge to posebno izraženo. Postupci i emocije tako pojačani dolaze do izražaja i otvaraju mogućnost za razgovor o njima – kazališni razgovor, a onda, nadamo se, i razgovor unutar obitelji i/ili razreda.

Ovom predstavom Scena “Gorica” nastoji novim naraštajima djece usaditi određenu dozu empatije tj. osjećaj za drugoga i osvijestiti ih da, kada nekome prilaze, to čine s najboljim namjerama te da isto očekuju od drugih. Temeljni je cilj kazališnog “Grge Čvarka” optimizmom probuditi ono najbolje u svakome od nas i učiniti ovaj svijet ljepšim mjestom.

OH, KAKO JE LIJEPA PANAMA

Janosch
OH, KAKO JE LIJEPA PANAMA
Kazalište Dubrava, Zagreb

Redatelj: Marius Schiener
Asistentica redatelja: Ljubica Obradović
Prijevod i adaptacija: Konstilija i Božo Markota
Scenografkinja: Mirta Vekić
Kostimografkinja: Jasmina Kosanović
Autor glazbe: Vlatko Panić
Koreografkinja: Dora Blažević
Oblikovanje rasvjete: Dražen Čretni
Fotografije: Božidar Raos
Glume: Nina Benović (Tigar), Slavko Sobin / Petar Atanasoski (Medo), Mario Krstanović (Lisica, Krava, Vrana), Vlatko Panić (Zec za klavirom)

 

 

Oh, kako je lijepa Panama, pomislili su Tigar i Medo, dva dobra prijatelja i krenuli u potragu za zemljom svojih snova. Nisu baš bili sigurni gdje je ta Panama pa putem doživljavaju mnogobrojne pustolovine i susrete sa raznim životinjama. Na kraju, ne sluteći da hodaju u krug, vratili su se kući i shvatili kako je baš njihov stari dom zemlja njihovih snova.

Ponekad, tek kada promatramo stvari iz nekog drugog kuta, možemo uočiti njihovu ljepotu. Janosch kaže da svatko oduvijek živi u raju, samo što ga ne prepoznaje.

Janoscheva slikovnica Oh, kako je lijepa Panama prvi je put izdana 1978. godine, a već sljedeće godine dobila je nagradu za najbolju dječju knjigu godine u Njemačkoj. Janosch je ondje na svakom koraku, u svakoj dječjoj ladici. Rođen 11. ožujka 1931. u Poljskoj, ilustrator je i pisac koji slovi kao najpoznatiji dječji autor njemačkog govornog područja. Njegove su knjige prevedene na mnoge jezike i dobitnik je brojnih nagrada za dječju književnost. Svojom toplinom i ljubavlju obilježava djetinjstvo od najranije dobi.

ALADINOVA ČAROBNA SVJETILJKA

ALADINOVA ČAROBNA SVJETILJKA
Kazalište lutaka Zadar

Redatelj: Sunny Sunninsky
Prijevod s bugarskog: Avgustina Hajdić
Dramatizacija: Sunny Sunninsky
Scenografija: Sunny Sunninsky i Mojmir Mihatov
Glazba: Tomislav Pehar
Oblikovanje svjetla: Ivo Nižić
Glume:
Aladin: Vjerica Vidov
Duh iz svjetiljke i Sluškinja: Sanja Zalović
Maur i Sultan: Dragan Veselić
Vezir i Trgovac: Juraj Aras
Bulbudura i Ogledalo: Gabrijela Meštrović-Maštruko
Sile zla: Juraj Aras, Sanja Zalović, Josip Mihatov, Gabrijela Meštrović-Maštruko

“Prije 1000 godina rodila se čudesna priča koja obiluje neobičnim ljudima oblikovanim različitim tradicijama. Iz tog vremena je i čarobna svjetiljka koja te mogla učiniti najmoćnijim čovjekom na svijetu. Kako je ljudskoj prirodi jaka želja za moći, razumljiva je i potreba za posjedovanjem čarobne svjetiljke. Ali čekaj! Ima nešto mnogo jače od čarobne svjetiljke. Pitaš što? Moć je to što traje i živi od pamtivijeka do svršetka svijeta.”
– Sunny Sunninsky –

Predstava “Aladinova čarobna svjetiljka” nastala je po predlošku poznate priče iz “1001 noći”. Bugarski redatelj Sunny Sunninsky vješto je iskoristio svima nam poznate predmete i rekvizite za animaciju priče o siromašnom mladiću Aladinu koji sasvim slučajno pronalazi čarobnu svjetiljku. Svjetiljka, naravno, mijenja njegov život jer uz pomoć duha koji iz nje izlazi Aladin preko noći postaje bogat. Baš kao i svaka druga priča, i “Aladinova čarobna svjetiljka” obiluje cijeli nizom dramatičnih i smiješnih situacija proizišlih iz borbe za čarobnu svjetiljku i njezinu moć, te obiluje zanimljivim likovima poput princeze Bulbudure, zločestog trgovca, mladog Aladina, prepredene sluškinje, mudrog vezira i glupavog sultana te, naravno, dobroćudnog duha koji svojim moćima osigurava sretan kraj.

PRINCEZA I SVINJAR

PRINCEZA I SVINJAR
Kazalište Smješko

Režija: Jakov Sedlar
Glume:
Jelena Hadži-Manev
Danijel Radečić
Marija Šegvić / Lada Bonacci

 

Ovo je priča o ljubavi i putevima kojima ljubav dođe do srca svakog čovjeka. Priča nas vodi u lijepo, malo, ali siromašno kraljevstvo. U njemu življaše lijepi i mladi princ, koji je naravno-bio zaljubljen u lijepu ali i razmaženu princezu.Princeza, ljuta što nije došao na njezin bal, ga nit ne pogleda….

Kako je uspio princ-svinjar svojom ljubavlju dotaknuti princezinu ljubav , pogledajte u našoj najnovijoj predstavi, nastaloj prema istoimenoj bajci, velikog danskog spisatelja- H.C. Andersena.

Naj, naj, naj festival 2016. Zlatna Žar Ptica za najbolju sporednu žensku ulogu Marija Šegvić