Zašto Monteverdi u Splitu?

U Splitu drugom po veličini gradu u Republici Hrvatskoj Monteverdijeva Vespro della Beata Vergine 1610 (Večernja molitva Blažene Djevice Marije), zadnji put je izvedena prije 40 godina  u programu Splitskog ljeta.  Od tada do danas splitska koncertna publika a posebno mladi, koje nastojimo kao Glazbena mladež Split odgajati nisu imala priliku čuti djelo koje se pored Händelovog oratorija Mesija, danas smatra jednim od najvažnijih postignuća zapadne glazbene umjetnosti. Ono što fascinira kod Vespra je kombiniranje tradicionalnih glazbenih stilova s novima te pružaju jasan obrazovni model za mladu publiku u smislu izmjene gregorijanskog pjevanja, renesanse i novog baroknog stila. Monteverdija ( čiju 450. obljetnicu rođenja smo obilježili prošle godine) se smatra najznačajnijim skladateljem s kraja XVI. i na poč. XVII. st., s trajnim utjecajem ne samo na estetiku i skladatelje baroknoga razdoblja nego i na neke avangardne pojave u suvremenoj glazbi. Tako je (možda i smjelo)  ustvrdio muzikolog L. Scharede da je Claudijo Monteverdi »stvoritelj moderne glazbe«

Nastojeći doći do namještenja u Rimu nakon godina rada u Mantovi, Monteverdi početkom 17. stoljeća, sklada Vespre u čast pape Pavla V. Međutim, djelo nije naišlo na odobravanje rimske kurije.  Nakon što je 1613. godine Monteverdi dobio prestižno mjesto kapelnika bazilike sv. Marka u Veneciji, Vespre su zaživjele u punoj snazi i ljepoti kompleksnog glazbenog izričaja.

Ovo grandiozno djelo opsegom i sadržajem, zahtijeva velik i iskusni izvođački aparat. Djelo zahtijeva zbor/ansambl koji se u pojedinim trenucima dijeli na čak deset glasova, a u stavcima javlja se i velik broj solističkih nastupa, dueta, terceta itd.  Svemu tomu valja pridružiti instrumentalni ansambl koji nije uvijek specificiran, već je prepušten odluci glazbenog voditelja i mogućnostima ansambla, a kod nas često i financijskim (ne)prilikama.

O Vesprama

Ovo velebno djelo započinje s uvodnim zazivom “Spasi me, Bože”, psalam 69, zatim pet uglazbljenih psalama, te moteta umetnutih između njih. Vespre zatvaraju “Sonata sopra Santa Maria”, himna Djevici i zaključni “Magnificat” koji nam je ostavljen u dvije verzije. Naglašena renesansna polifonija koja od pjevača zahtijeva besprijekornu preciznost, kako bi se postiglo savršeno prelijevanje i stapanje glasova u bogata suzvučja. Barokni moteti između psalama (većinom solo brojeve, dueti ili terceti) pružaju mogućnost da solisti  pokažu svoje glasovne mogućnosti ali uvijek u službi teksta. Zato valja naglasiti važnost antifona koje u liturgijskom obredu prethode psalmima a moguće ih je koristiti iz raznih izvora katoličke crkvene tradicije ili npr. koristiti domaće izvore iz Dalmacije.

Osnovni cilj projekta

Ansambl Antiphonus i maestro Fačini svojim radom i ostvarenim rezultatima predstavljaju partnera koji nam kao Glazbenoj mladeži može pomoći u realizaciji ovog projekta. Naime pored same koncertne izvedbe djela u splitskoj prvostolnici (koja je značajan doprinos osiromašenom i neadekvatnom glazbenom životu Splita) planirana je i otvorena/edukativna radionica na kojoj bi maestro Fačini pružio priliku mladim splitskim dirigentima, zborovođama, zborskim pjevačima, solistima i instrumentalnim umjetnicima te studentima Akademije, da upoznaju kreativni i radni proces sa zborom i orkestrom kada je u pitanju tvz. Stara glazba. Vespre nam sa svojom slojevitošću (greogorijana, renesansna polifonija i barok) upravo za to pružaju sjajnu edukativnu prigodu.

Umjetnici

Članovi Antiphonusa iskristalizirali su se tijekom dugog procesa zajedničkog muziciranja u raznim sastavima. Glazbenici različitih profila grade delikatan repertoar, njegujući djela sa samih početaka europske glazbe, ali i najsuvremenije opuse domaćih i inozemnih skladatelja. Od osnutka 2008. godine, ansambl je nastupao na gotovo svim hrvatskim festivalima, a osim niza samostalnih koncerata, snimio je tri programa za HRT. Ansambl redovito nastupa na koncertima pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, a u sezonama od 2010. godine održava koncerte uz potporu Grada Zagreba. Antiphonus je predstavio Hrvatsku na Festivalu hrvatske kulture u Francuskoj ‘Croatie, le voici’ 2012. godine, a ove godine je ostvario iznimno zapažen nastup na zagrebačkom Biennalu, gdje je uz Ligetijevu Lux aeterna i Pärtov Magnificat priredio praizvedbe četvorice suvremenih autora. Antiphonus je nastupio i na svečanoj priredbi povodom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Nakon ovogodišnje ljetne turneje uslijedilo je snimanje CD-a s programom hrvatske rane glazbe, u koprodukciji sa švedskom audiofilskom izdavčkom kućom Opus 3, a u suradnji sa sjajnom ekipom solista i instrumentalista, kao što su Krešimir Špicer, Margareta Klobučar, Dmitri Sinkovsky, Edin Karamazov i Pavao Mašić. Slijede nastupi na Varaždinskim baroknim večerima, ciklusu Koncertne direkcije Zagreb, Festivalu suvremene zborske glazbe u Zagrebu, Dubrovnik early music festival i snimanje novih aranžmana božićnih tradicijskih pjesama za HRT. Od ove jeseni, Antiphonus je pokrenuo u Zagrebu svoju koncertnu sezonu, Triade, fokusiranu na Monteverdijeve madrigale i praizvedbe novih djela.

Tomislav Fačini (1975.), docent je na Odsjeku za dirigiranje Muzičke akademije u Zagrebu i šef dirigent Orkestra Hrvatske vojske od 2003. godine. Od 1994. do 2008. vodi Oratorijski zbor Crkve sv. Marka, s kojim, pored brojnih nagrada, dosiže profesionalnu kvalitetu i angažmane, s produkcijom i do 7 oratorijskih djela po sezoni. Umjetnički je voditelj ansambla Antiphonus, koji niže uspjehe u samostalnim koncertima, ali i onima u suradnji s našim najvrsnijim glazbenicima i vokalnim solistima, prvenstveno u izvedbama hrvatske rane i suvremene glazbe. Od 2006. do 2009. umjetnički je ravnatelj Glazbenih večeri u Sv. Donatu u Zadru. Potekao iz razreda Igora Gjadrova s Muzičke akademije u Zagrebu – studij je završio godine 1996. Rektorovom nagradom. Usavršavao se na Akademiji Hans Swarowsky u Milanu te na Visokoj glazbenoj školi u Karlsruheu. Godine 1996. primio je drugu te posebnu nagradu na Međunarodnom natjecanju Antonio Pedrotti u Trentu.
Dirigentsku djelatnost razvija podjednako na koncertnim, kao i na opernim pozornicama. Gostovao je na mnogim festivalima u susjednim zemljama, kao i na gotovo svim hrvatskim festivalima – Osorskim glazbenim večerima, Glazbenim večerima u Sv. Donatu, Zagrebačkom ljetnom festivalu, Festivalu sv. Marka, Muzičkom biennalu Zagreb, Osječkom ljetu i dr. U više je navrata nastupio i na Dubrovačkim ljetnim igrama, 2003. ravnajući i otvaranjem ovog znamenitog međunarodnog festivala. Na Varaždinskim baroknim večerima dirigirao je među ostalim premijeru Paisiellova Seviljskog brijača te asistirao Paulu Esswoodu pri postavljanju prve suvremene izvedbe Cavallijeve opere Pompeo magno. U zagrebačkome je Hrvatskom narodnom kazalištu 2001. ravnao premijerom Verdijeve Traviate i Puccinijeva Triptiha. U sarajevskom Narodnom pozorištu ravnao je 2006. premijerom Zajčeve opere Nikola Šubić Zrinjski, sljedeće sezone, s posebnim odjekom, Bizetovom Carmen, nakon čega je uslijedilo i otvorenje Baščaršijskih noći, te baletne predstave Pepeljuga, Coppelia i Giselle.
Nastupao je s većinom hrvatskih ansambala, a sa Simfonijskim orkestrima HRT-a i RTV-a Slovenije je ostvario i brojne snimke za nosače zvuka, film i fonoarhive. Četvrtu godinu za redom dirigira Međunarodnim orkestrom mladih, baziranim u Neumarktu, koji okuplja mlade glazbenike iz desetak zemalja. Ostvario je više prvih suvremenih izvedbi hrvatskih starih majstora i praizveo brojna nova djela, promovirajući u svakoj prigodi hrvatsku glazbu. Pored dirigiranja, bavi se skladanjem i aranžiranjem.

Kada?

Izvedba je planirana početkom prosinca 2018.